Foto: Napoleon Sarony / Adam Cuerden, Public domain, Wikimedia Commons

Oscar Wilde izreke i citati

pisac · Irska · 16. 10. 1854. – 30. 11. 1900. · 127 citata

Oscar Wilde (1854. – 1900.) irski je književnik, pjesnik i dramatičar, autor romana „Slika Doriana Graya” i jedan od najduhovitijih pisaca u povijesti.

Više o autoru

Rođen je 16. listopada 1854. u Dublinu. Studirao je klasične jezike na Trinity Collegeu u Dublinu i na Oxfordu, gdje je postao jedan od predvodnika esteticizma, pokreta koji je isticao ljepotu i umjetnost radi same umjetnosti.

U Londonu je postao poznat po oštroumnim dosjetkama, upečatljivom odijevanju i sjajnim razgovorima. Predavao je i u Americi, pisao kritike, bajke i pjesme, a 1890. objavio je jedini roman, „Sliku Doriana Graya”. Početkom devedesetih napisao je niz društvenih komedija koje su ga učinile jednim od najuspješnijih dramatičara viktorijanske Engleske, među njima „Važno je zvati se Ernest”.

Godine 1895. osuđen je na dvije godine prisilnog rada zbog homoseksualnih odnosa, koji su tada u Britaniji bili kazneno djelo. Iz zatvora je izašao slomljen. Iz tog razdoblja potječe dugo pismo „De profundis”. Posljednje godine proveo je u Parizu, gdje je umro 30. studenog 1900.

Teme i stil

Ljepota, umjetnost, licemjerje društva, ljubav i taština, sve izrečeno kratkim, paradoksalnim dosjetkama. Zbog toga je jedan od najcitiranijih pisaca na svijetu.

Najpoznatija djela

  • Slika Doriana Graya (1890.)
  • Sretni princ i druge priče (1888.)
  • Važno je zvati se Ernest (1895.)
  • De profundis (1905.)
„Ako pravom Englezu priopćimo neku misao – a to je uvijek preuranjeno i opasno – njemu ni u snu ne pada na um razmišljati je li ta ideja dobra ili loša. Za nj je samo važno vjeruje li sam subesjednik ili ne vjeruje u to što je rekao. Međutim, vrijednost neke misli nema ama baš nikakve veze s poštenjem onoga koji ju je izrazio. I doista, sva je prilika da će ta ideja biti duhovitija što je neiskreniji čovjek koji ju je izrekao jer u tom slučaju ona neće poprimiti ništa od njegovih potreba, želja i predrasuda.”
„Genij nadživljuje Ljepotu. To objašnjava i naš uporni trud za pretjeranom obrazovanošću. U svojoj divljoj borbi za opstanak mi žudimo za nečim trajnim, pretrpavajući mozak tricama i činjenicama, a sve u ludoj nadi da ćemo tako sačuvati svoje mjesto u životu. Potpuno informiran – to je ideal naših dana. Ali mozak toga savršeno informiranoga čovjeka nešto je užasno. Taj je mozak nalik na staretinarnicu, nagruvanu prašnjavim čudovišnim stvarima, kojima cijena daleko nadmašuje njihovu stvarnu vrijednost.”