Mi nemožemo upravljati vjetrom,kišom ili drugim vremenskim nepogodama.alirnmožemo podesiti jetra tako da plovimo u željenom smjeru.
Mi nikad ne pokazujemo,zašto jedemo premalo.
Mi nikada ne možemo znati određeno gdje su vjerojatno išle naše molitve, niti od koga će odgovor doći. Samo kad mislimo da smo u našem najbližem Bogu, mogli bi poči za đavolom.
Mi nismo nešto u nečemu, već ništa u nečemu, nejednaki s tim oko sebe, ne isto, nespojivo.
Mi nismo nikad rekli da život znači glupostrni živjet nije vrijedno.
Mi nismo rodjeni da se volimornljubavi moja loše glumimornne znamo da prastamornsamo svoje tjeramorni sve gubimo.
Mi nismo Turci, nego smo po vjeri Muslimani, a po naciji i našem lijepom hrvatskom jeziku Hrvati.
Mi nismo zaboravili Koštunicina hodanja po BiH s kalašnjikovom u ruci. Kada neko takav nakon 15 godina ponavlja prijetnje da će praviti probleme u mojoj kući, svaka diplomatska komunikacija je suvišna i nepotrebna.
Mi niti smo bili, niti ćemo ikada biti Jugoslavjani. Mi ne poznamo i ne priznamo Jugoslavije.
Mi radimo preživjeti u svakom trenutku, nakon što su svi, osim posljednjeg.
Mi rado slušamo kojekakve dobre poruke, ali još mnogo radije klevete i poruge.
Mi se rađamo sami i umiremo sami. Jedino kroz našu ljubav i prijateljstvo možemo na trenutak stvoriti iluziju da nismo sami.
Mi se služimo tuđim nogama kad izlazimo, tuđim očima da prepoznamo stvari, tuđim pamćenjem kad pozdravljamo ljude, tuđom pomoći da ostanemo na životu – jedino što smo za sebe zadržali jesu naša zadovoljstva.
Mi se svi ponavljamo. Mi se svi prepisujemo. Što je najgore, mi prepisujemo one koji su davno živjeli prije nas.
Mi smo bili na čelu zamisliti svašta neusporedivo čudesne od mašte pjesnika i sanjara prošlosti. To pokazuje da je mašta prirode je daleko, daleko veći od mašti čovjeka. Na primjer, kako je mnogo više pažnje to je za sve nas da se zaglavi-pola nas naopako-od strane tajanstvenog privlačnosti, na vrti loptu koja je ljuljanje u prostoru milijardama godina, nego da se odvija na stražnjoj slon podržan na kornjačin kupanje u moru bez dna. rn
Mi smo bili plamen srecernzore bijele u svitanjarnhor slavuja u vecerirntihe noci, milovanja.
Mi smo braća kako po našoj zajedničkoj nam domovini tako i po našem hrvatskom duhu i jeziku. Nas nit će a niti može vjera dielit, jer ćemo svaki svoju vjeru čuvati, a tudju poštovati.
Mi smo duboko pročitati za različite razloga, od kojih je većina poznato: da ne možemo znati dovoljno ljudi duboko dovoljno; da moramo da se bolje upoznaju; da mi je potrebna znanja, a ne samo o sebi i drugima, ali u postojećim stanjem stvari.
Mi smo evropska zemlja, ali nećemo da zaboravimo svoje ime, svoju vjeru i svoju prošlost.
Mi smo igrali s puno samopouzdanja, te da je do sada bio ključ. Nadam se, možemo uzeti više povjerenja u doigravanja.
