Šta se događarnšto sam doživio.
Šta znači željeti, ako bilo kakva slučajnost jednu našu želju može zamjeniti drugom.
Stariji muškarci i mlade djevojke bolje se slažu,jer,kako kažu psiholozi,imaju podjednako malene seksualne prohtjeve.
Stavila sam na listu stari svoga muža.Jer mi on jedini omogućava da nosim jedan mali svijet ispod svoga sraca 9 mjeseci.
Stavite ove ohole ljude na blokade, gdje su njihovi vjerni igrači? Znam povukli su se i otišli za boljom budućnosti.
Što čekaš?Brži si od ovoga.Ne misli da jesi,znaj da jesi.
Sto granica od mene,rnDa li drugi neko ternSada grli, dok sam sam.
Što je čovjek okusio više gorčine, to žešće čezne za slatkim.
Što je to s nama i sa životom, u kakve se to konce saplićemo, u što upadamo svojom voljom, u što nevoljom, što od nas zavisi, i što možemo sa sobom. Nisam vješt razmišljanju, više volim život nego misao o njemu, ali kako god sam prevrtao, ispada da nam se većina stvari dešava mimo nas, bez naše odluke.
Što je tvoj strah?
Što još mogu da ti uzmemrnšto još mogu da ti damrnosim jedne stare pjesmerndi daj, di daj, di daj dam.
Sto ne dodjes da budemo prijatelji samo? Sta je bilo medju nama, samo mi to znamo.
Što si manje vjerovao u život, to si manje mogao izgubiti.
Što si me mazio, kad si me zgazio?rnŠto si me ljubio, kad si me ubio?rnŠto si me mazio, kad si me zgazio?rnŠto si me ljubio, kad si me ubio?
Što ste svjesniji sebe i svojih motiva, to ima više vjerojatnosti da ćete sebi odobravati.
Što te ne ubije, èini te jaèim. Iako æeš mi nedostajati, zaboravit æu na to, zaboravit æu tebe i pustit æu sve da nestane.rn
Što ti bude jasnije tko si ti zapravo, to će ti biti jasnije što zapravo želiš.
Što, nisi kao prije, a ja sam željela da si kraj mene.
Strpljenje je gorko, ali plodovi su mu slatki.
Stvar koja Sarajevu daje veličinu i zbog koje je Sarajevo u svim mojim notesima vertikalom napisano, jeste urođeni merhametluk i gostoljubivost ljudi koji žive u njemu. Sarajevo, za razliku od drugih sredina, ne pati od ksenofobije, nema straha od stranaca. S druge strane, Sarajevo ne poštuje svoje vlastite veličine. To je ono što bi rekao moj prijatelj Emir Kusturica "U svom selu niko nije postao hadžija". To je zaista karakteristično za Sarajevo. Otpor, strah ili prezir prema pridošlici u Sarajevu ne postoji, Sarajlije im jednostavno hrle otvorenog srca i stvara se ljubav na prvi pogled, zbog toga se i jedno poglavlje u mom romanu zove "Sarajevo ljubavi moja". Sve značajne stvari su mi se desile u Sarajevu.