„Teško je u Bosni i Hercegovini izričito tvrditi da postoje tri različite, odjelite kulture, kao supstancije, kao stvari-u-svijetu, premda je cijela mreža etnopolitičke moći angažirana oko njihove produkcije. Etnopolitički poduzetnici odrješito će tvrditi da u ovoj zemlji postoje tri različite kulture, pa će se čak pozivati na Povelju UN o Ljudskim pravima da svoju zasebitu kulturu zaštite. Dovoljan je jedan površan uvid u gradivne elemente kulture – jezik, historija, umjetnost, tradicija, konfesija – da se problematizira kruti etnopolitički stav o postojanju različitih kultura odnosno da se vidi da je riječ koja pretendira da označava odjelitu kulturalnu grupnost primijenjena preširoko.”